Copyright © 2021 Kornati.hr Portal

Kornati portal logo

Copyright © 2021 Kornati.hr Portal

Kornati

 

 

Kornati izlet

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Ukoliko poželite posjetiti Kornate brodom imete veliki izbor mogućnosti. Jednodnevne posjete Kornatima organiziraju i obavljaju brodari ili organizatori registrirani za djelatnost prijevoza putnika brodom. Izlet na Kornate može pristupiti iz Zadra, Murtera, Pakoštana, Vodica, Splita, Biograda.

 

Restorani na Kornatima

 

 

Kornati su jedno od najomiljenijih nautičkih odredišta u Hrvatskoj, a uz prekrasnu prirodu, dobri restorani su jedan od važnijih sastojaka svake prave ‘đite’ Koliko ste puta osjetili da je baš sada vrijeme za nešto posebno? Za to se dovoljno otisnuti na more i prepustiti gastronomskim hirovima vaših domaćina na našem najljepšem otočju, onom kornatskom.

 

 

Smještaj na Kornatima

 

 

 

 

 

 

Zanimljivosti

 

 

 

 

 

 

Kornati izlet

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Ukoliko poželite posjetiti Kornate brodom imete veliki izbor mogućnosti. Jednodnevne posjete Kornatima organiziraju i obavljaju brodari ili organizatori registrirani za djelatnost prijevoza putnika brodom. Izlet na Kornate može pristupiti iz Zadra, Murtera, Pakoštana, Vodica, Splita, Biograda.

 

Restorani na Kornatima

Kornati su jedno od najomiljenijih nautičkih odredišta u Hrvatskoj, a uz prekrasnu prirodu, dobri restorani su jedan od važnijih sastojaka svake prave ‘đite’ Koliko ste puta osjetili da je baš sada vrijeme za nešto posebno? Za to se dovoljno otisnuti na more i prepustiti gastronomskim hirovima vaših domaćina na našem najljepšem otočju.

kornatskom.

Smještaj na Kornatima

 

 

 

 

 

 

Zanimljivosti

 

 

 

 

 

 

Kornati su najgušći arhipelag u Sredozemnom moru

Nacionalni park Kornati

Hrvatski Kornatski arhipelag, poznat i kao Stomorski otoci, nalazi se u sjevernom dijelu Dalmacije, južno od Zadra i zapadno od Šibenika, u Šibensko-kninskoj županiji. S 35 km duljine i 140 otoka, neki veliki, neki mali, na morskom području od oko 320 km², Kornati su najgušći arhipelag u Sredozemnom moru. Od sjeverozapada prema jugoistoku (od otoka Balabra do Samograda), a od sjeveroistoka prema jugozapadu (od Gangarola do Mane) protežu se 13 km. Ime arhipelaga je oblik množine imena najvećeg otoka, nazvanog Kornat. NaseljeNema stalnih naselja na Kornatima. Jednostavne kuće u dobro zaštićenim uvalama poput Vrulje, Kravjačice, Lavse i drugih vlasnici kopna koriste kao privremena skloništa. Većina vlasnika zemljišta je s otoka Murtera i Dugog Otoka. Klima Prosječna mjesečna temperatura za siječanj je 7,3 ° C, u srpnju 23,9 ° C; prosječna temperatura mora zimi je 14to, a ljeti 22,8 ° C. GeografijaGeografski se Kornati mogu podijeliti u dvije glavne skupine – Gornji Kornati ili Gornji Kornati, bliže kopnu, i Donji Kornati ili Donji Kornati, koji su uglavnom okrenuti prema otvorenom moru na jugozapadu. Otoci poznati kao Gornji Kornati uključuju najsjeverniji otok Sit i okolne otočiće, podijeljene kanalom od Žuta i okolnih otočića prema jugu. Žut je najveći i najrazvedeniji od ovih otoka.

Jednodnevni izleti na Kornate

Ukoliko poželite posjetiti Kornate brodom imete veliki izbor mogućnosti. Jednodnevne posjete Kornatima organiziraju i obavljaju brodari ili organizatori registrirani za djelatnost prijevoza putnika brodom. Izlet na Kornate može pristupiti iz Zadra, Murtera, Pakoštana, Vodica, Splita, Biograda.

Priča mjeseca

Restoran Fešta

Restoran Fešta na otoku Žutu već više od desetljeća slovi kao vrhunsko gastro odredište svih nautičara koji brode Kornatima. Premda imaju sve predispozicije za uhodanu rutinu, vlasnici i osoblje svake godine kao da podižu ljestvicu usluge i ponude uvijek za stepenicu više. Ove sezone natjecali su se praktički s cijelim svijetom, te su se iz New Yorka vratili ovjenčani zlatom za njihovo maslinovo ulje. Novitetima tu nije kraj, jer sastojci koji ulaze u svako jelo, plodovi su ubrani s vlastitih polja, pa pravo povrće i ponešto voća stiže svaki dan u restoran, zdrava i rijetko dostižna činjenica za mnoge koji se bave ugostiteljstvom, naročito na zabačenim otocima. Tako ovo cirkularno gospodarstvo sad uistinu pruža jedinstven doživljaj lokalne povijesti i gastronomske tradicije, koja inspiraciju vuče iz netaknute prirode. A buđenje u takvom rajskom okruženju, zaslužuje i nevjerojatan izbor doručka koji može imati samo Fešta, a spomenut ćemo samo omlet od dimljene hobotnice s divljim lukom. Držati najviši nivo pripreme hrane i usluge, zahtjeva jednako svježe glavne namirnice, naročito kad se radi o hladnim predjelima a la carpaccio: riba, jastozi, kamenice, tuna i druge ribe, ili pak majstorski spremljenim tartarskim biftekom. Kako je Fešta istinski riblji restoran, riblji štrudel ili grancigula na rižot, riba u krušnoj peći ili u vinu, te jastog ili hlap na način Fešta, jela su za koje vam ne treba oznaka Michelin da znate da jedete ‘zvjezdano’ dobro.

Tekst Filip Bubalo

Fotografija Žakan, Mario Jelavić & Fešta/Impala Studio