Copyright © 2021 Kornati.hr Portal

Kornati portal logo

Copyright © 2021 Kornati.hr Portal

Kornati

 

 

Kornati izlet

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Ukoliko poželite posjetiti Kornate brodom imete veliki izbor mogućnosti. Jednodnevne posjete Kornatima organiziraju i obavljaju brodari ili organizatori registrirani za djelatnost prijevoza putnika brodom. Izlet na Kornate može pristupiti iz Zadra, Murtera, Pakoštana, Vodica, Splita, Biograda.

 

Restorani na Kornatima

 

 

Kornati su jedno od najomiljenijih nautičkih odredišta u Hrvatskoj, a uz prekrasnu prirodu, dobri restorani su jedan od važnijih sastojaka svake prave ‘đite’ Koliko ste puta osjetili da je baš sada vrijeme za nešto posebno? Za to se dovoljno otisnuti na more i prepustiti gastronomskim hirovima vaših domaćina na našem najljepšem otočju, onom kornatskom.

 

 

Smještaj na Kornatima

 

 

 

 

 

 

Zanimljivosti

 

 

 

 

 

 

Kornati izlet

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Ukoliko poželite posjetiti Kornate brodom imete veliki izbor mogućnosti. Jednodnevne posjete Kornatima organiziraju i obavljaju brodari ili organizatori registrirani za djelatnost prijevoza putnika brodom. Izlet na Kornate može pristupiti iz Zadra, Murtera, Pakoštana, Vodica, Splita, Biograda.

 

Restorani na Kornatima

Kornati su jedno od najomiljenijih nautičkih odredišta u Hrvatskoj, a uz prekrasnu prirodu, dobri restorani su jedan od važnijih sastojaka svake prave ‘đite’ Koliko ste puta osjetili da je baš sada vrijeme za nešto posebno? Za to se dovoljno otisnuti na more i prepustiti gastronomskim hirovima vaših domaćina na našem najljepšem otočju.

kornatskom.

Smještaj na Kornatima

 

 

 

 

 

 

Zanimljivosti

 

 

 

 

 

 

Kornati su najgušći arhipelag u Sredozemnom moru

Nacionalni park Kornati

Hrvatski Kornatski arhipelag, poznat i kao Stomorski otoci, nalazi se u sjevernom dijelu Dalmacije, južno od Zadra i zapadno od Šibenika, u Šibensko-kninskoj županiji. S 35 km duljine i 140 otoka, neki veliki, neki mali, na morskom području od oko 320 km², Kornati su najgušći arhipelag u Sredozemnom moru. Od sjeverozapada prema jugoistoku (od otoka Balabra do Samograda), a od sjeveroistoka prema jugozapadu (od Gangarola do Mane) protežu se 13 km. Ime arhipelaga je oblik množine imena najvećeg otoka, nazvanog Kornat. NaseljeNema stalnih naselja na Kornatima. Jednostavne kuće u dobro zaštićenim uvalama poput Vrulje, Kravjačice, Lavse i drugih vlasnici kopna koriste kao privremena skloništa. Većina vlasnika zemljišta je s otoka Murtera i Dugog Otoka. Klima Prosječna mjesečna temperatura za siječanj je 7,3 ° C, u srpnju 23,9 ° C; prosječna temperatura mora zimi je 14to, a ljeti 22,8 ° C. GeografijaGeografski se Kornati mogu podijeliti u dvije glavne skupine – Gornji Kornati ili Gornji Kornati, bliže kopnu, i Donji Kornati ili Donji Kornati, koji su uglavnom okrenuti prema otvorenom moru na jugozapadu. Otoci poznati kao Gornji Kornati uključuju najsjeverniji otok Sit i okolne otočiće, podijeljene kanalom od Žuta i okolnih otočića prema jugu. Žut je najveći i najrazvedeniji od ovih otoka.

Kornati –  galerija slika

Ukoliko poželite posjetiti Kornate brodom imete veliki izbor mogućnosti. Jednodnevne posjete Kornatima organiziraju i obavljaju brodari ili organizatori registrirani za djelatnost prijevoza putnika brodom. Izlet na Kornate može pristupiti iz Zadra, Murtera, Pakoštana, Vodica, Splita, Biograda.

Kornati – galerija slika

Ukoliko poželite posjetiti Kornate brodom imete veliki izbor mogućnosti. Jednodnevne posjete Kornatima organiziraju i obavljaju brodari ili organizatori registrirani za djelatnost prijevoza putnika brodom. Izlet na Kornate može pristupiti iz Zadra, Murtera, Pakoštana, Vodica, Splita, Biograda.

Priča mjeseca

Mahunarke

Od lipnja do rujna vrijeme je mahunarki ili grahorica. U njih spadaju grah, grašak, slanutak, bob, leća, soja, pa rogač te kikiriki, ali i ukrasne biljke poput akacije i mimoze. Izvor su zdravlja jer obiluju proteinima, vitaminima, vlaknima i drugim čovjeku korisnim sastojcima. Osim toga, pružaju iznimne gastronomske užitke, a mogu se pripremati kao glavno jelo, prilog, jestivi ukras na tanjuru…

Bob je izvorno mediteranska, dakle i hrvatska grahorica i nutritivno najkvalitetnija. Ima i poseban okus, slađi i bogatiji nego srodne biljke, a samo zbog ljudske lijenosti nije i najpopularniji među njima. Poprilično se teško guli nakon što se izvadi ih mahune, no i tome se može doskočiti, ako ga se kratko prokuh, pa zalije hladnom vodom. Tad se lakše skida bijela ovojnica koja je također jestiva, no mnogima je bob ukusniji bez nje.

Prodaju ga svježeg, sušenog, smrznutog ili konzerviranog, no najukusniji je, naravno, mladi bob. Pristaje svim mesnim jelima, posebno teletini, poslužuje se u salatama i s tjesteninama, a izvrsne su njegove kombinacije sa šparogama i rukolom.

Većina ostalih grahorica u naše krajeve došla je s drugih kontinenata, ali odlično su se udomaćile i kod nas.