Kornati osvajaju nautičare bez obzira na doba godine jer godišnje dočekaju između 2600-2700 sunčanih sati. Cijelo područje Kornata prostire se na 320 km2, sa 150 otoka, otočića i hridi od kojih je većina u zaštićenom području Nacionalnog parka. U sklopu izleta na Kornate imate jedinstvenu priliku istražiti netaknutu prirodu u potpunosti. Spakirajte opremu za plažu i istražite istinsku grandioznu snagu prirode, a ostalo prepustite nama.

Na izletu na Kornate vodimo vas na cjelodnevni izlet u najrazvedeniji dio Mediterana. Kornatski krajolik možda je najdojmljiviji na otvorenom moru gdje se strme padine uzdižu visoko nad morem. Na moru ćete imati priliku diviti se visokim geološkim formacijama koje su postale popularno obilježje Kornata – visokim okomitim liticama ili “krunama”, kako su ih stoljećima nazivali. Odvest ćemo vas da vidite stotine metara suhozida, litice visoke 80 metara (270 stopa), pješčanu plažu Lojena, prirodni fenomen Magazinovu škrilu, crkvu Gospe od Tarca, utvrdu Tureta i još mnogo toga.

Izlet na Kornate: Glavna stajališta

Kornatske krune – Visoke okomite litice

Najpopularniji fenomen u parku su ‘krune’, odnosno visoke okomite litice okrenute prema otvorenom moru koje su nastale kao posljedica geoloških promjena u dalekoj prošlosti. Krune su nastale kao posljedica tektonskog pomicanja Afrike prema sjeveru i njezina sudara s europskim kontinentom. Predstavlja površinu koja se proteže od Istre do srednje Dalmacije. Najviša hrid na Kornatima je Klobučar (80 metara), zatim Mana (65 metara), Rašip Veliki (64 metra), Obručan (50 metara) i Piškera (45 metara). Na Piškeri se nalazi i najdublja kruna koja ponire 90 metara duboko u more.

Magazinova Škrila – Prirodni fenomen

Još jedan prirodni fenomen na Kornatskoj brodskoj turi je “Magazinova škrila”, također nazvana “Ploča” ili “Vela ploča”. Smještena je ispod najvišeg vrha Kornata, Metline (237 metara), nagnuta prema moru. Dobra polazišta za posjet Magazinovim Škrilama su uvale Kravjačica, Strižnja ili Vruje. Ovaj geološki fenomen plijeni posebnu pozornost brojnim krškim oblicima Kornata. Široka je između 63 i 86 metara, a dugačka 160 metara, vjerojatno uzrokovana klizištem nakon jakog potresa. Da bismo došli do Škrila, morat ćemo ‘provaliti’ privatnim posjedom, stoga ga nikako ne smijemo ugroziti – pogotovo ne preskakanjem ili rušenjem suhozida ili uznemiravanjem ovaca.

Suhozidi – Spomenici ljudskog rada

Iznad plavetnila, gotovo je samo surovost kamena. Na izletu na Kornate imat ćete priliku vidjeti spomenike ljudskog rada – suhozide. Stotine metara suhozida, ručno rađenih artefakata, podignuto je krajem 19. stoljeća. Građene su kako bi se očuvalo imanje, ali i kako bi se zaštitio pašnjak i spriječilo premještanje ovaca s jednog imanja na drugo. Zanimljivo je da su svi zidovi izgrađeni onoliko visoki koliko je potrebno da ih ovce ne preskoče i prijeđu nekome, a široki onoliko koliko je potrebno da ih vjetar ne uništi.

Ostaci ilirskih gradina

Prva potvrđena kolonizacija Kornata datira od Ilira koji su na otoku počeli graditi male četvrtaste utvrde. Bili su uglavnom stočari, ali je i ribarstvo imalo važnu ulogu u njihovom gospodarstvu. Osim uzgojem ovaca, Iliri su se bavili i ribarstvom, pa su nastambe služile i kao stanovanje i kao spremište. Ilirske gradine danas su vrijedna povijesna baština čija brojnost govori o dobroj naseljenosti otoka u to vrijeme.

Lojena – Pješčana plaža

Lojena je jedina pješčana plaža na Kornatima i pravi izvor bioraznolikosti. Cijelo područje Kornata privlačno je roniocima – jedinima koji znaju priču o svim bojama dubina ispod kornatskih litica. Ne zaboravite ponijeti svoju opremu za ronjenje! Kornatsko podmorje je netaknuto i prozirno jer svjetlost prodire duboko u njega, stvarajući jedinstveno stanište za ribe i razne šarene koralje. Zahvaljujući svom podmorju, Kornati vrve nautičkim aktivnostima, posebice ronjenjem.

Nacionalni park Kornati iz Zadra

Kornati nisu prožeti užurbanim odmaralištima, letcima koji zatrpavaju vaše tragove nudeći konkurentne izlete brodom, niti zaprljani koracima turista. Imate potpunu slobodu vlastitog izbora. Na izlet Kornate brodom se može doći iz Zadra, Murtera, Pakoštana, Vodica, Splita i Biograda. Najbolji način da organizirate posjet Nacionalnom parku Kornati iz Zadra je da provjerite itinerare i vidite što najbolje odgovara vašem rasporedu i preferencijama. Naši brodovi su sigurni i udobni, savršeni za doživljaj spektakularne obale Dalmacije. Zgrabite opremu za ronjenje, spakirajte kupaće kostime i ručnike za plažu i uživajte u cjelodnevnom izletu brodom na Kornate iz Zadra.

Kornati osvajaju nautičare bez obzira na doba godine jer godišnje dočekaju između 2600-2700 sunčanih sati. Cijelo područje Kornata prostire se na 320 km2, sa 150 otoka, otočića i hridi od kojih je većina u zaštićenom području Nacionalnog parka. U sklopu izleta na Kornate imate jedinstvenu priliku istražiti netaknutu prirodu u potpunosti. Spakirajte opremu za plažu i istražite istinsku grandioznu snagu prirode, a ostalo prepustite nama.

Na izletu na Kornate vodimo vas na cjelodnevni izlet u najrazvedeniji dio Mediterana. Kornatski krajolik možda je najdojmljiviji na otvorenom moru gdje se strme padine uzdižu visoko nad morem. Na moru ćete imati priliku diviti se visokim geološkim formacijama koje su postale popularno obilježje Kornata – visokim okomitim liticama ili “krunama”, kako su ih stoljećima nazivali. Odvest ćemo vas da vidite stotine metara suhozida, litice visoke 80 metara (270 stopa), pješčanu plažu Lojena, prirodni fenomen Magazinovu škrilu, crkvu Gospe od Tarca, utvrdu Tureta i još mnogo toga.

Izlet na Kornate: Glavna stajališta

Kornatske krune – Visoke okomite litice

Najpopularniji fenomen u parku su ‘krune’, odnosno visoke okomite litice okrenute prema otvorenom moru koje su nastale kao posljedica geoloških promjena u dalekoj prošlosti. Krune su nastale kao posljedica tektonskog pomicanja Afrike prema sjeveru i njezina sudara s europskim kontinentom. Predstavlja površinu koja se proteže od Istre do srednje Dalmacije. Najviša hrid na Kornatima je Klobučar (80 metara), zatim Mana (65 metara), Rašip Veliki (64 metra), Obručan (50 metara) i Piškera (45 metara). Na Piškeri se nalazi i najdublja kruna koja ponire 90 metara duboko u more.

Magazinova Škrila – Prirodni fenomen

Još jedan prirodni fenomen na Kornatskoj brodskoj turi je “Magazinova škrila”, također nazvana “Ploča” ili “Vela ploča”. Smještena je ispod najvišeg vrha Kornata, Metline (237 metara), nagnuta prema moru. Dobra polazišta za posjet Magazinovim Škrilama su uvale Kravjačica, Strižnja ili Vruje. Ovaj geološki fenomen plijeni posebnu pozornost brojnim krškim oblicima Kornata. Široka je između 63 i 86 metara, a dugačka 160 metara, vjerojatno uzrokovana klizištem nakon jakog potresa. Da bismo došli do Škrila, morat ćemo ‘provaliti’ privatnim posjedom, stoga ga nikako ne smijemo ugroziti – pogotovo ne preskakanjem ili rušenjem suhozida ili uznemiravanjem ovaca.

Suhozidi – Spomenici ljudskog rada

Iznad plavetnila, gotovo je samo surovost kamena. Na izletu na Kornate imat ćete priliku vidjeti spomenike ljudskog rada – suhozide. Stotine metara suhozida, ručno rađenih artefakata, podignuto je krajem 19. stoljeća. Građene su kako bi se očuvalo imanje, ali i kako bi se zaštitio pašnjak i spriječilo premještanje ovaca s jednog imanja na drugo. Zanimljivo je da su svi zidovi izgrađeni onoliko visoki koliko je potrebno da ih ovce ne preskoče i prijeđu nekome, a široki onoliko koliko je potrebno da ih vjetar ne uništi.

Ostaci ilirskih gradina

Prva potvrđena kolonizacija Kornata datira od Ilira koji su na otoku počeli graditi male četvrtaste utvrde. Bili su uglavnom stočari, ali je i ribarstvo imalo važnu ulogu u njihovom gospodarstvu. Osim uzgojem ovaca, Iliri su se bavili i ribarstvom, pa su nastambe služile i kao stanovanje i kao spremište. Ilirske gradine danas su vrijedna povijesna baština čija brojnost govori o dobroj naseljenosti otoka u to vrijeme.

Lojena – Pješčana plaža

Lojena je jedina pješčana plaža na Kornatima i pravi izvor bioraznolikosti. Cijelo područje Kornata privlačno je roniocima – jedinima koji znaju priču o svim bojama dubina ispod kornatskih litica. Ne zaboravite ponijeti svoju opremu za ronjenje! Kornatsko podmorje je netaknuto i prozirno jer svjetlost prodire duboko u njega, stvarajući jedinstveno stanište za ribe i razne šarene koralje. Zahvaljujući svom podmorju, Kornati vrve nautičkim aktivnostima, posebice ronjenjem.

Nacionalni park Kornati iz Zadra

Kornati nisu prožeti užurbanim odmaralištima, letcima koji zatrpavaju vaše tragove nudeći konkurentne izlete brodom, niti zaprljani koracima turista. Imate potpunu slobodu vlastitog izbora. Na izlet Kornate brodom se može doći iz Zadra, Murtera, Pakoštana, Vodica, Splita i Biograda. Najbolji način da organizirate posjet Nacionalnom parku Kornati iz Zadra je da provjerite itinerare i vidite što najbolje odgovara vašem rasporedu i preferencijama. Naši brodovi su sigurni i udobni, savršeni za doživljaj spektakularne obale Dalmacije. Zgrabite opremu za ronjenje, spakirajte kupaće kostime i ručnike za plažu i uživajte u cjelodnevnom izletu brodom na Kornate iz Zadra.