Nacionalni park Kornati

Kornati – zemljopisne odrednice
Nacionalni park Kornati veći je dio Kornatskog akvatorija, koji je 1980. godine, zbog izuzetnih krajobraznih ljepota, zanimljive geomorfologije, velike razvedenosti obalne crte i naročito bogatih biocenoza morskog ekosustava, proglašen nacionalnim parkom.
Kornatski arhipelag, kao posebna i zasebna otočna skupina smještena na sutoku šibenskih i zadarskih otoka, rasprostire se na površini od oko 320 km2 i uključuje oko 150 kopnenih, stalno ili povremeno nadmorskih jedinica. Ovaj najrazvedeniji otočni ekosustav u Jadranskom moru, koji uključuje čak 12% svih otoka hrvatskog Jadrana (1264 otoka, od čega je 67 napučenih), a tek 1% ukupne hrvatske morske površine, odavno plijeni pozornost brojnih nautičara, ronilaca, planinara i drugih zaljubljenika u prirodu i ono što priroda nudi.
Od Balabre do Samograda na ukupnoj dužini od 35 km ili 19 NM (između Dugog Otoka i Žirajskih otočića) i od Mane do Gangarola u širini od 13 km ili 7 NM (između otvorenog Jadrana i Pašmana, Vrgade i Murtera) smještena su čak četiri otočna niza razvrstana u dvije grupe: Gornje Kornate – Sitski i Žutski otočni niz s ukupno 51 kopnenom jedinicom; i Donje Kornate – Kornatski i Pučinski ili Piškerski otočni niz s ukupno 98 kopnenih jedinica. Najsjeverniji otok Kornatskog arhipelaga jest otočić Mala Balabra ( 43° 56′ 50” N, 15° 17′ 00” E), najjužniji je Južnji Opuh (43° 40′ 29” N, 15° 30′ 08” E), najzapadniji Vela Aba (43° 52′ 14” N, 15° 12′ 42” E) i najistočniji Samograd (43° 41′ 15” N, 15° 33′ 42” E).
Prosječna površina kornatskog otoka iznosi tek 0,47 km2, ali treba znati da samo na otok Kornat (32,5 km2) i otok Žut (14,8 km2) otpada 70 % ukupne kopnene površine. Dodamo li tome jos Piškeru, Levrnaku, Lavsu i Situ, tada na navedene otoke otpada čak 88 % od ukupne kopnene površine Kornatskog arhipelaga (ukupna površina iznosi 69,452.963 m2). Tek 9 otoka veće je od 1 km2, dok ih je 76 manje od 1 ha. Prema nekim podacima, dužina obalne crte otoka Kornata iznosi oko 66 km, dok za Donje Kornate (odnosno za NP “Kornati”) ta vrijednost iznosi oko 238 km. Slijedom navedenih karakteristika, kao najvredniji resurs ovog labirinta kopna u moru i mora u kopnu svakako možemo navesti “razvedenost”.
Kornati – popis otoka
Naziv otoka (prema Izletničkoj karti NP “Kornati”) |
Naziv otoka na pomorskoj karti (ako je razlicit od naziva na Izletničkoj karti) |
geografska širina | geografska dužina | površina (m2) | |
1. | Aba V. | – | 43°52,00’N | 15°13,00’E | 383.042 |
2. | Arapovac | – | 43°47,75’N | 15°18,30’E | 9.918 |
3. | Babina Guzica | – | 43°42,65’N | 15°30,10’E | 11.176 |
4. | Balun | – | 43°48,40’N | 15°15,50’E | 49.553 |
5. | Bisaga | – | 43°48,55’N | 15°17,20’E | 92.237 |
6. | Bisaga | – | 43°44,75’N | 15°25,60’E | 6.084 |
7. | Blitvica | – | 43°46,35’N | 15°21,65’E | 5.329 |
8. | Borovnik | – | 43°48,70’N | 15°15,50’E | 273.219 |
9. | Crnikovac | Šilo | 43°50,75’N | 15°14,45’E | 20.691 |
10. | Desetinjak | – | 43°42,40’N | 15°28,00’E | 2.324 |
11. | Desetinjak D. | – | 43°42,55’N | 15°27,80’E | 1.260 |
12. | Desetinjak G. | – | 43°42,65’N | 15°28,00’E | 1.210 |
13. | Dragunarica M. | – | 43°51,70’N | 15°13,40’E | 50 |
14. | Dragunarica V. | – | 43°51,70’N | 15°13,55’E | 17.344 |
15. | Garmenjak | Garmenjak V. | 43°42,15’N | 15°27,90’E | 131.858 |
16. | Golić | – | 43°48,80’N | 15°16,80’E | 10.275 |
17. | Gominjak | – | 43°43,30’N | 15°24,90’E | 253.298 |
18. | Grego | Garmenjak M. | 43°42,50’N | 15°28,10’E | 50.204 |
19 | Gustac | – | 43°46,60’N | 15°21,25’E | 284.502 |
20. | Gustac | – | 43°44,85’N | 15°23,30’E | 284.450 |
21. | Janjčar | Jančar | 43°43,20’N | 15°26,15’E | 59.309 |
22. | Kalafatin | Hrid Prišnjak | 43°50,20’N | 15°14,45’E | 77 |
23. | Kalafatin (Hrid Kamičić) | Hrid Kamičić | 43°47,60’N | 15°17,20’E | 844 |
24. | Kalafatin D. | Hrid Kamičić | 43°47,55’N | 15°17,20’E | 72 |
25. | Kalafatin od Gustaca (Hrid Gizela) | Hrid Grislac | 43°46,50’N | 15°21,55’E | 26 |
26. | Kalafatin od Piškere | Hrid Kamičić | 43°46,15’N | 15°21,40’E | 41 |
27. | Kalafatin od Ropotnice | Hrid Kalafatin | 43°46,65’N | 15°21,90’E | 4 |
28. | Kasela | – |
43°44,50’N
|
15°23,70’E | 342.384 |
29. | Kaselica | – | 43°44,25’N | 15°23,95’E | 2.469 |
30. | Kolobučar | Klobučar |
43°44,40’N
|
15°23,25’E | 110.003 |
31. | Koritnjak | – | 43°46,95’N | 15°20,55’E | 116.600 |
32. | Kornat | – | 43°48,10’N | 15°20,00’E | 32.463.820 |
33. | Kurba | Kurba Vela | 43°41,80’N | 15°29,85’E | 1.736.793 |
34. | Lavsa | – | 43°45,10’N | 15°22,50’E | 1.756.113 |
35. | Levrnaka | – | 43°49,30’N | 15°15,30’E | 1.833.883 |
36. | Lučmarinjak | – | 43°41,00’N | 15°29,30’E | 100.503 |
37. | Lunga | – | 43°43,75’N | 15°25,40’E | 617.814 |
38. | Mana | – | 43°48,10’N | 15°16,50’E | 395.627 |
39. | Maslinjak | – | 43°48,00’N | 15°18,00’E | 65.363 |
40 | Mrtenjak | Mrtovnjak |
43°42,50’N
|
15°32,40’E | 97.928 |
41. | Mrtvac | Mrtovac |
43°49,55’N
|
15°14,10’E | 48.875 |
42. | Obručan M. | – | 43°50,15’N | 15°13,50’E | 4.618 |
43. | Obručan V. | – | 43°50,10’N | 15°13,90’E | 96.552 |
44. | Okjuč | – | 43°41,70’N | 15°28,65’E | 358.291 |
45. | Opuh Južni | Puh G. | 43°40,50’N | 15°30,20’E | 7.175 |
46. | Opuh Kameni | Kameni Puh | 43°40,60’N | 15°31,35’E | 9.290 |
47. | Opuh Vodeni | Vodeni Puh | 43°40,70’N | 15°30,95’E | 6.766 |
48. | Opuh Zmorašnji | Puh |
43°40,60’N
|
15°29,95’E
|
13.625 |
49. | Oršjak (Krpejina) | Krpeljina | 43°45,30’N | 15°24,65’E | 13.449 |
50. | Panitula M. | – | 43°45,30’N | 15°21,50’E | 30.699 |
51. | Panitula V. | – | 43°45,50’N | 15°20,90’E | 147.762 |
52. | Piškera (Jadra) | Piškera |
43°46,05’N
|
15°20,60’E | 2.668.046 |
53. | Plescina | – |
43°48,50’N
|
15°16,50’E | 39.846 |
54. | Prduša | Prduša V. | 43°42,85’N | 15°27,40’E | 48.779 |
55. | Prišnjak V. (Crnikovac) | Prišnjak V. |
43°44,30’N
|
15°24,45’E | 91.812 |
56. | Prišnjak M. | – | 43°44,20’N | 15°24,65’E | 6.464 |
57. | Purara M. | Hrid Klint | 43°41,60’N |
15°26,90’E
|
2.288 |
58. | Purara V. | Purara |
43°41,85’N
|
15°26,50’E | 24.423 |
59. | Rašip | Rašip V. | 43°46,70’N | 15°18,60’E | 246.069 |
60. | Rašip M. | – | 43°47,35’N | 15°17,75’E | 154.559 |
61. | Rašipić | – | 43°47,05’N | 15°18,20’E | 10.872 |
62. | Samograd | – |
43°41,30’N
|
15°33,65’E | 44.894 |
63. | Sika Ravna | – | 43°44,80’N | 15°25,80’E | 40.210 |
64. | Sikica D. | Bubuljaš V. | 43°47,95’N | 15°17,30’E | 5.710 |
65. | Sikica G. | Bubuljaš M. | 43°48,05’N |
15°17,55’E
|
3.585 |
66. | Sikica Plitka | Bisagica |
43°48,20’N
|
15°17,70’E | 2.594 |
67. | Skrižanja M. | Skrižanj M. |
43°42,10’N
|
15°31,40’E | 12.694 |
68. | Skrižanja V. | Skrižanj V. | 43°41,95’N |
15°31,70’E
|
71.701 |
69. | Smokica M. | Smokvica M. | 43°43,45’N |
15°29,50’E
|
9.285 |
70. | Smokica V. | Smokvica V. | 43°43,70’N | 15°28,80’E | 1.054.430 |
71. | Smokvenjak | – |
43°51,00’N
|
15°14,60’E
|
79.108 |
72. | Strižnjak | – | 43°49,15’N |
15°17,10’E
|
26.778 |
73. | Sušica | – | 43°49,70’N |
15°15,35’E
|
58.431 |
74. | Svršata | Svršata Vela | 43°51,65’N |
15°16,85’E
|
270.089 |
75. | Svršata Mala | – |
43°51,55’N
|
15°17,50’E
|
15.159 |
76. | Šilo | Šilo Velo | 43°51,30’N | 15°14,05’E | 676.758 |
77. | Škanj Mali | Hrid Škanj | 43°45,35’N |
15°21,35’E
|
683 |
78. | Škanj V. | Hrid Škanj |
43°45,35’N
|
15°21,25’E
|
2.015 |
79. | Škuj | Škulj |
43°43,30’N
|
15°27,60’E
|
881.017 |
80. | Tovarnjak (V. Prišnjak) | Prišnjak V. |
43°50,30’N
|
15°14,70’E
|
23.841 |
81. | Vesejuh | Veseljuh | 43°45,90’N |
15°22,20’E
|
14.888 |
82. | Vodenjak | – | 43°43,75’N |
15°24,20’E
|
80.964 |
83. | Vodenjak (Prduša M.) | Prduša M. | 43°42,60’N |
15°27,40’E
|
25.333 |
84. | Vodenjak M. (Žakanac) | Žakanac | 43°43,30’N |
15°25,90’E
|
7.343 |
85. | Volić Hr. | – | 43°42,10’N | 15°26,10’E | 950 |
86. | Vrtlić | – |
43°41,60’N
|
15°33,00’E | 13.525 |
87. | Zornik | – | 43°51,20’N | 15°14,50’E | 6.635 |
88. | Žakan Kameni | – | 43°43,15’N |
15°26,60’E
|
320.008 |
89. | Žakan Ravni | – | 43°43,65’N | 15°26,35’E | 301.058 |
Ukupna površina: 49.667.648
Naziv otoka | površina (m2) | |
1. | Aba V. | 383.042 |
2. | Arapovac | 9.918 |
3. | Babina Guzica | 11.176 |
4. | Balun | 49.553 |
5. | Bisaga | 92.237 |
6. | Bisaga | 6.084 |
7. | Blitvica | 5.329 |
8. | Borovnik | 273.219 |
9. | Crnikovac | 20.691 |
10. | Desetinjak | 2.324 |
11. | Desetinjak D. | 1.260 |
12. | Desetinjak G. | 1.210 |
13. | Dragunarica M. | 50 |
14. | Dragunarica V. | 17.344 |
15. | Garmenjak | 131.858 |
16. | Golić | 10.275 |
17. | Gominjak | 253.298 |
18. | Grego | 50.204 |
19 | Gustac | 284.502 |
20. | Gustac | 284.450 |
21. | Janjčar | 59.309 |
22. | Kalafatin | 77 |
23. | Kalafatin (Hrid Kamičić) | 844 |
24. | Kalafatin D. | 72 |
25. | Kalafatin od Gustaca (Hrid Gizela) | 26 |
26. | Kalafatin od Piškere | 41 |
27. | Kalafatin od Ropotnice | 4 |
28. | Kasela | 342.384 |
29. | Kaselica | 2.469 |
30. | Kolobučar | 110.003 |
31. | Koritnjak | 116.600 |
32. | Kornat | 32.463.820 |
33. | Kurba | 1.736.793 |
34. | Lavsa | 1.756.113 |
35. | Levrnaka | 1.833.883 |
36. | Lučmarinjak | 100.503 |
37. | Lunga | 617.814 |
38. | Mana | 395.627 |
39. | Maslinjak | 65.363 |
40 | Mrtenjak | 97.928 |
41. | Mrtvac | 48.875 |
42. | Obručan M. | 4.618 |
43. | Obručan V. | 96.552 |
44. | Okjuč | 358.291 |
45. | Opuh Južni | 7.175 |
46. | Opuh Kameni | 9.290 |
47. | Opuh Vodeni | 6.766 |
48. | Opuh Zmorašnji | 13.625 |
49. | Oršjak (Krpejina) | 13.449 |
50. | Panitula M. | 30.699 |
51. | Panitula V. | 147.762 |
52. | Piškera (Jadra) | 2.668.046 |
53. | Plescina | 39.846 |
54. | Prduša | 48.779 |
55. | Prišnjak V. (Crnikovac) | 91.812 |
56. | Prišnjak M. | 6.464 |
57. | Purara M. | 2.288 |
58. | Purara V. | 24.423 |
59. | Rašip | 246.069 |
60. | Rašip M. | 154.559 |
61. | Rašipić | 10.872 |
62. | Samograd | 44.894 |
63. | Sika Ravna | 40.210 |
64. | Sikica D. | 5.710 |
65. | Sikica G. | 3.585 |
66. | Sikica Plitka | 2.594 |
67. | Skrižanja M. | 12.694 |
68. | Skrižanja V. | 71.701 |
69. | Smokica M. | 9.285 |
70. | Smokica V. | 1.054.430 |
71. | Smokvenjak | 79.108 |
72. | Strižnjak | 26.778 |
73. | Sušica | 58.431 |
74. | Svršata | 270.089 |
75. | Svršata Mala | 15.159 |
76. | Šilo | 676.758 |
77. | Škanj Mali | 683 |
78. | Škanj V. | 2.015 |
79. | Škuj | 881.017 |
80. | Tovarnjak (V. Prišnjak) | 23.841 |
81. | Vesejuh | 14.888 |
82. | Vodenjak | 80.964 |
83. | Vodenjak (Prduša M.) | 25.333 |
84. | Vodenjak M. (Žakanac) | 7.343 |
85. | Volić Hr. | 950 |
86. | Vrtlić | 13.525 |
87. | Zornik | 6.635 |
88. | Žakan Kameni | 320.008 |
89. | Žakan Ravni | 301.058 |
Klimatski uvjeti
Sunce u Kornatima sja između 2600 i 2700 sati godišnje. Zimi je dnevno osunčavanje oko 4 sata, a ljeti oko 11 sati. Ultraljubičasto zračenje u Kornatima iznosi svega oko 5 % ukupnog zračenja.
Sukladno dosadašnjim istraživanjima, Kornatsko je otočje u meteorološkom smislu smješteno između dva različita područja: sjevernog Jadrana koji je u proljeće i jesen više pod utjecajem Genovskih ciklona i južnog Jadrana koji je ljeti trajnije zahvaćen subtropskim pojasom visokog atmosferskog tlaka. Zbog relativno male površine i nevelike nadmorske visine, klima je na cijelom području Kornata gotovo potpuno izjednačena. Zbog oskudne kopnene vegetacije, rosa je obično obilna i donekle nadomješta kišu. Prema Koeppenovoj podjeli, Kornati imaju klimu masline, Csa (umjereno topla kišna klima sa suhim i vrućim ljetom i najviše kiše u jesen).
Temperatura zraka
Temperatura koleba od prosječnih 8°C u veljači do prosječnih 25°C u srpnju i kolovozu, odnosno godišnje prosječno oko 16°C. Najviša zabilježena maksimalna temperatura zraka na meteorološkoj postaji V. Sestrica u Kornatima iznosila je 36,4°C, a najniža minimalna -3,8°C. Čak 270 dana u godini toplije je od 10°C. Hladnih dana (temperatura niža od 0°C) u godini ima prosječno 4,2. Topli dani (najviša temperatura zraka barem 25°C) traju 90 dana godišnje (počinju u svibnju i traju do listopada), dok vrućih dana (najviša temperatura barem 30°C) ima oko 40, a traju od svibnja do rujna (najviše ih je u kolovozu = 16,9).

Povijest Nacionalnog parka Kornati
1965. Prvi pisani prijedlog za proglašenje Nacionalnog parka Kornati (Sven Kulušić: Kornatska otočna skupina, Geografski glasnik, 27, 215-245, Zagreb, 1965.): “… Kornatska otočna skupina u modernom turizmu predstavljati će neocjenjivu nacionalnu vrijednost samo pod uvjetom da ostane onakva kakva je bila prije nekoliko godina: lijepa, netaknuta i nenarušena slika prošlosti, spomenik ljudskog rada i svjedok teške borbe za život. U kolikoj mjeri je to ostvarivo, to je pitanje na koje može pružiti odgovor samo zajednica, ne isključujući mogućnost stvaranja nacionalnog parka. …”
1967. Izvršno vijeće Sabora SR Hrvatske donijelo Odluku o proglašenju Kornatskog otočja (sva četiri otočna niza) i jugoistočnog dijela Dugog otoka sa zaljevom Telašćica rezervatom prirodnih predjela u smislu članaka 20. i 22. Zakona o zaštiti prirode (Odluka br. 3178/2-238-1967 od 30. lipnja 1967. godine, “Narodne novine”, br. 31/67). Tom Odlukom Kornati su stavljeni u jedan od najblažih oblika zaštite koji nije predviđao organizaciju vlastite uprave rezervata.
1976. Izrađen elaborat u smislu prijedloga za raspravu novog Prostornog plana područja posebne namjene, tj. prijedlog za proglašenje Kornatskog otočja i jugoistočnog dijela Dugog otoka nacionalnim parkom.
1980. Sabor SR Hrvatske proglasio Zakon o Nacionalnom parku Kornati (“Narodne novine”, br. 31/80), koji je stupio na snagu 13. kolovoza 1980. godine. Nacionalni park Kornati obuhvatio je tzv. Donje Kornate (Kornatski i Piškerski otočni niz) i jugoistočni kraj Dugog otoka sa zaljevom Telašćica.
1981. Osnovana Uprava dijela Nacionalnog parka Kornati u Općini Šibenik.
1982. Osnovana Uprava dijela Nacionalnog parka Kornati u Općini Zadar.
1983. Između Skupštine Općine Šibenik i Skupštine Općine Zadar zaključen Samoupravni sporazum o zajedničkom unapređenju, čuvanju i zaštiti Nacionalnog parka Kornati.
1985. U mjesecu travnju, nakon neusuglašavanja stavova SO Šibenik i SO Zadar oko upravljanja Nacionalnim parkom Kornati, Skupština Zajednica Općina Split donijela Odluku o osnivanju Radne organizacije Nacionalni park Kornati u osnivanju (“Službeni glasnik Zajednice općina Split”, br. 3/85) o kojoj u rujnu iste godine Okružni sud u Splitu donosi rješenje o registraciji.
1986. U mjesecu svibnju, sudskim rješenjem okončan likvidacijski postupak ranijih dviju Uprava dijela NP Kornati.
1986. U mjesecu srpnju objavljena Odluka o unutrašnjem redu u Nacionalnom parku Kornati (“Službeni vjesnik općina Drniš, Knin i Šibenik”, br. 20/86).
1988. Zbog divergentnih pristupa gospodarenju parkom od strane tadašnjih dviju općina na čijem se teritoriju park prostirao, u mjesecu travnju donesen Zakon o izmjenama Zakona o Nacionalnom parku Kornati (“Narodne novine”, br. 14/88), kojim se sjeverozapadni dio dotadašnjeg NP Kornati izdvaja do granica tadašnjih općina i proglašava Parkom prirode Telašćica, a veći dio dotadašnjeg NP Kornati koji se nalazio u tadašnjoj Općini Šibenik, zadržao je status i naziv Nacionalni park Kornati (223,75 km2 s 91 otokom, otočićem i hridi).
1990. Donesena Odluka o donošenju Prostornog plana Nacionalnog parka Kornati (“Narodne novine”, br. 2/90) po Saboru SRH na sjednici Vijeća udruženog rada (11. 01. 1990.), odnosno Vijeća općina (27. 12. 1989.).
1994. Hrvatski sabor donio Zakon o zaštiti prirode (“N.N.”, br. 30/94 i 72/94).
1996. Donesen Pravilnik o unutarnjem redu u Nacionalnom parku Kornati (“Narodne novine”, br. 38/96).
1997. Proglašen Zakon o izmjeni Zakona o Nacionalnom parku Kornati (“Narodne novine”, br. 13/97), čime su se donekle promijenile granice parka, pa je park zauzeo oko 217 km2 i uključio ukupno 89 otoka, otočića i hridi.
2003. Hrvatski sabor donio novi Prostorni plan NP. Kornati (“N.N.”, br. 118/03).
2003. Hrvatski sabor donio novi Zakon o zaštiti prirode (“N.N.”, br. 162/03).
2005. Hrvatski sabor donio novi Zakon o zaštiti prirode (“N.N.”, br. 70/05).
2008. Hrvatski sabor donio Izmjene i dopune Zakona o zaštiti prirode (“N.N.”, br. 139/08).
2010. Donesen novi Pravilnik o unutarnjem redu u Nacionalnom parku Kornati koji stupa na snagu 1. siječnja 2011. godine („N.N.”, br. 141/10).
2011. Donesene Izmjene i dopune Pravilnika o unutarnjem redu u Nacionalnom parku Kornati („N.N”., br. 53/11).
2011. Hrvatski sabor donio Izmjene i dopune Zakona o zaštiti prirode (“N.N.”, br. 57/11).


Povijest Nacionalnog parka Kornati
1965. Prvi pisani prijedlog za proglašenje Nacionalnog parka Kornati (Sven Kulušić: Kornatska otočna skupina, Geografski glasnik, 27, 215-245, Zagreb, 1965.): “… Kornatska otočna skupina u modernom turizmu predstavljati će neocjenjivu nacionalnu vrijednost samo pod uvjetom da ostane onakva kakva je bila prije nekoliko godina: lijepa, netaknuta i nenarušena slika prošlosti, spomenik ljudskog rada i svjedok teške borbe za život. U kolikoj mjeri je to ostvarivo, to je pitanje na koje može pružiti odgovor samo zajednica, ne isključujući mogućnost stvaranja nacionalnog parka. …”
1967. Izvršno vijeće Sabora SR Hrvatske donijelo Odluku o proglašenju Kornatskog otočja (sva četiri otočna niza) i jugoistočnog dijela Dugog otoka sa zaljevom Telašćica rezervatom prirodnih predjela u smislu članaka 20. i 22. Zakona o zaštiti prirode (Odluka br. 3178/2-238-1967 od 30. lipnja 1967. godine, “Narodne novine”, br. 31/67). Tom Odlukom Kornati su stavljeni u jedan od najblažih oblika zaštite koji nije predviđao organizaciju vlastite uprave rezervata.
1976. Izrađen elaborat u smislu prijedloga za raspravu novog Prostornog plana područja posebne namjene, tj. prijedlog za proglašenje Kornatskog otočja i jugoistočnog dijela Dugog otoka nacionalnim parkom.
1980. Sabor SR Hrvatske proglasio Zakon o Nacionalnom parku Kornati (“Narodne novine”, br. 31/80), koji je stupio na snagu 13. kolovoza 1980. godine. Nacionalni park Kornati obuhvatio je tzv. Donje Kornate (Kornatski i Piškerski otočni niz) i jugoistočni kraj Dugog otoka sa zaljevom Telašćica.
1981. Osnovana Uprava dijela Nacionalnog parka Kornati u Općini Šibenik.
1982. Osnovana Uprava dijela Nacionalnog parka Kornati u Općini Zadar.
1983. Između Skupštine Općine Šibenik i Skupštine Općine Zadar zaključen Samoupravni sporazum o zajedničkom unapređenju, čuvanju i zaštiti Nacionalnog parka Kornati.
1985. U mjesecu travnju, nakon neusuglašavanja stavova SO Šibenik i SO Zadar oko upravljanja Nacionalnim parkom Kornati, Skupština Zajednica Općina Split donijela Odluku o osnivanju Radne organizacije Nacionalni park Kornati u osnivanju (“Službeni glasnik Zajednice općina Split”, br. 3/85) o kojoj u rujnu iste godine Okružni sud u Splitu donosi rješenje o registraciji.
1986. U mjesecu svibnju, sudskim rješenjem okončan likvidacijski postupak ranijih dviju Uprava dijela NP Kornati.
1986. U mjesecu srpnju objavljena Odluka o unutrašnjem redu u Nacionalnom parku Kornati (“Službeni vjesnik općina Drniš, Knin i Šibenik”, br. 20/86).
1988. Zbog divergentnih pristupa gospodarenju parkom od strane tadašnjih dviju općina na čijem se teritoriju park prostirao, u mjesecu travnju donesen Zakon o izmjenama Zakona o Nacionalnom parku Kornati (“Narodne novine”, br. 14/88), kojim se sjeverozapadni dio dotadašnjeg NP Kornati izdvaja do granica tadašnjih općina i proglašava Parkom prirode Telašćica, a veći dio dotadašnjeg NP Kornati koji se nalazio u tadašnjoj Općini Šibenik, zadržao je status i naziv Nacionalni park Kornati (223,75 km2 s 91 otokom, otočićem i hridi).
1990. Donesena Odluka o donošenju Prostornog plana Nacionalnog parka Kornati (“Narodne novine”, br. 2/90) po Saboru SRH na sjednici Vijeća udruženog rada (11. 01. 1990.), odnosno Vijeća općina (27. 12. 1989.).
1994. Hrvatski sabor donio Zakon o zaštiti prirode (“N.N.”, br. 30/94 i 72/94).
1996. Donesen Pravilnik o unutarnjem redu u Nacionalnom parku Kornati (“Narodne novine”, br. 38/96).
1997. Proglašen Zakon o izmjeni Zakona o Nacionalnom parku Kornati (“Narodne novine”, br. 13/97), čime su se donekle promijenile granice parka, pa je park zauzeo oko 217 km2 i uključio ukupno 89 otoka, otočića i hridi.
2003. Hrvatski sabor donio novi Prostorni plan NP. Kornati (“N.N.”, br. 118/03).
2003. Hrvatski sabor donio novi Zakon o zaštiti prirode (“N.N.”, br. 162/03).
2005. Hrvatski sabor donio novi Zakon o zaštiti prirode (“N.N.”, br. 70/05).
2008. Hrvatski sabor donio Izmjene i dopune Zakona o zaštiti prirode (“N.N.”, br. 139/08).
2010. Donesen novi Pravilnik o unutarnjem redu u Nacionalnom parku Kornati koji stupa na snagu 1. siječnja 2011. godine („N.N.”, br. 141/10).
2011. Donesene Izmjene i dopune Pravilnika o unutarnjem redu u Nacionalnom parku Kornati („N.N”., br. 53/11).
2011. Hrvatski sabor donio Izmjene i dopune Zakona o zaštiti prirode (“N.N.”, br. 57/11).