Nacionalni park Kornati

Kornati – zemljopisne odrednice

Nacionalni park Kornati veći je dio Kornatskog akvatorija, koji je 1980. godine, zbog izuzetnih krajobraznih ljepota, zanimljive geomorfologije, velike razvedenosti obalne crte i naročito bogatih biocenoza morskog ekosustava, proglašen nacionalnim parkom.

Kornatski arhipelag, kao posebna i zasebna otočna skupina smještena na sutoku šibenskih i zadarskih otoka, rasprostire se na površini od oko 320 km2 i uključuje oko 150 kopnenih, stalno ili povremeno nadmorskih jedinica. Ovaj najrazvedeniji otočni ekosustav u Jadranskom moru, koji uključuje čak 12% svih otoka hrvatskog Jadrana (1264 otoka, od čega je 67 napučenih), a tek 1% ukupne hrvatske morske površine, odavno plijeni pozornost brojnih nautičara, ronilaca, planinara i drugih zaljubljenika u prirodu i ono što priroda nudi.
Od Balabre do Samograda na ukupnoj dužini od 35 km ili 19 NM (između Dugog Otoka i Žirajskih otočića) i od Mane do Gangarola u širini od 13 km ili 7 NM (između otvorenog Jadrana i Pašmana, Vrgade i Murtera) smještena su čak četiri otočna niza razvrstana u dvije grupe: Gornje Kornate – Sitski i Žutski otočni niz s ukupno 51 kopnenom jedinicom; i Donje Kornate – Kornatski i Pučinski ili Piškerski otočni niz s ukupno 98 kopnenih jedinica. Najsjeverniji otok Kornatskog arhipelaga jest otočić Mala Balabra ( 43° 56′ 50” N, 15° 17′ 00” E), najjužniji je Južnji Opuh (43° 40′ 29” N, 15° 30′ 08” E), najzapadniji Vela Aba (43° 52′ 14” N, 15° 12′ 42” E) i najistočniji Samograd (43° 41′ 15” N, 15° 33′ 42” E).
Prosječna površina kornatskog otoka iznosi tek 0,47 km2, ali treba znati da samo na otok Kornat (32,5 km2) i otok Žut (14,8 km2) otpada 70 % ukupne kopnene površine. Dodamo li tome jos Piškeru, Levrnaku, Lavsu i Situ, tada na navedene otoke otpada čak 88 % od ukupne kopnene površine Kornatskog arhipelaga (ukupna površina iznosi 69,452.963 m2). Tek 9 otoka veće je od 1 km2, dok ih je 76 manje od 1 ha. Prema nekim podacima, dužina obalne crte otoka Kornata iznosi oko 66 km, dok za Donje Kornate (odnosno za NP “Kornati”) ta vrijednost iznosi oko 238 km. Slijedom navedenih karakteristika, kao najvredniji resurs ovog labirinta kopna u moru i mora u kopnu svakako možemo navesti “razvedenost”.

Kornati – popis otoka

	Naziv otoka (prema Izletničkoj karti NP “Kornati”)	Naziv otoka na pomorskoj karti (ako je razlicit od naziva na Izletničkoj karti)	geografska širina	geografska dužina	površina (m2)
1.	Aba V.	–	43°52,00’N	15°13,00’E	383.042
2.	Arapovac	–	43°47,75’N	15°18,30’E	9.918
3.	Babina Guzica	–	43°42,65’N	15°30,10’E	11.176
4.	Balun	–	43°48,40’N	15°15,50’E	49.553
5.	Bisaga	–	43°48,55’N	15°17,20’E	92.237
6.	Bisaga	–	43°44,75’N	15°25,60’E	6.084
7.	Blitvica	–	43°46,35’N	15°21,65’E	5.329
8.	Borovnik	–	43°48,70’N	15°15,50’E	273.219
9.	Crnikovac	Šilo	43°50,75’N	15°14,45’E	20.691
10.	Desetinjak	–	43°42,40’N	15°28,00’E	2.324
11.	Desetinjak D.	–	43°42,55’N	15°27,80’E	1.260
12.	Desetinjak G.	–	43°42,65’N	15°28,00’E	1.210
13.	Dragunarica M.	–	43°51,70’N	15°13,40’E	50
14.	Dragunarica V.	–	43°51,70’N	15°13,55’E	17.344
15.	Garmenjak	Garmenjak V.	43°42,15’N	15°27,90’E	131.858
16.	Golić	–	43°48,80’N	15°16,80’E	10.275
17.	Gominjak	–	43°43,30’N	15°24,90’E	253.298
18.	Grego	Garmenjak M.	43°42,50’N	15°28,10’E	50.204
19	Gustac	–	43°46,60’N	15°21,25’E	284.502
20.	Gustac	–	43°44,85’N	15°23,30’E	284.450
21.	Janjčar	Jančar	43°43,20’N	15°26,15’E	59.309
22.	Kalafatin	Hrid Prišnjak	43°50,20’N	15°14,45’E	77
23.	Kalafatin (Hrid Kamičić)	Hrid Kamičić	43°47,60’N	15°17,20’E	844
24.	Kalafatin D.	Hrid Kamičić	43°47,55’N	15°17,20’E	72
25.	Kalafatin od Gustaca (Hrid Gizela)	Hrid Grislac	43°46,50’N	15°21,55’E	26
26.	Kalafatin od Piškere	Hrid Kamičić	43°46,15’N	15°21,40’E	41
27.	Kalafatin od Ropotnice	Hrid Kalafatin	43°46,65’N	15°21,90’E	4
28.	Kasela	–	43°44,50’N	15°23,70’E	342.384
29.	Kaselica	–	43°44,25’N	15°23,95’E	2.469
30.	Kolobučar	Klobučar	43°44,40’N	15°23,25’E	110.003
31.	Koritnjak	–	43°46,95’N	15°20,55’E	116.600
32.	Kornat	–	43°48,10’N	15°20,00’E	32.463.820
33.	Kurba	Kurba Vela	43°41,80’N	15°29,85’E	1.736.793
34.	Lavsa	–	43°45,10’N	15°22,50’E	1.756.113
35.	Levrnaka	–	43°49,30’N	15°15,30’E	1.833.883
36.	Lučmarinjak	–	43°41,00’N	15°29,30’E	100.503
37.	Lunga	–	43°43,75’N	15°25,40’E	617.814
38.	Mana	–	43°48,10’N	15°16,50’E	395.627
39.	Maslinjak	–	43°48,00’N	15°18,00’E	65.363
40	Mrtenjak	Mrtovnjak	43°42,50’N	15°32,40’E	97.928
41.	Mrtvac	Mrtovac	43°49,55’N	15°14,10’E	48.875
42.	Obručan M.	–	43°50,15’N	15°13,50’E	4.618
43.	Obručan V.	–	43°50,10’N	15°13,90’E	96.552
44.	Okjuč	–	43°41,70’N	15°28,65’E	358.291
45.	Opuh Južni	Puh G.	43°40,50’N	15°30,20’E	7.175
46.	Opuh Kameni	Kameni Puh	43°40,60’N	15°31,35’E	9.290
47.	Opuh Vodeni	Vodeni Puh	43°40,70’N	15°30,95’E	6.766
48.	Opuh Zmorašnji	Puh	43°40,60’N	15°29,95’E	13.625
49.	Oršjak (Krpejina)	Krpeljina	43°45,30’N	15°24,65’E	13.449
50.	Panitula M.	–	43°45,30’N	15°21,50’E	30.699
51.	Panitula V.	–	43°45,50’N	15°20,90’E	147.762
52.	Piškera (Jadra)	Piškera	43°46,05’N	15°20,60’E	2.668.046
53.	Plescina	–	43°48,50’N	15°16,50’E	39.846
54.	Prduša	Prduša V.	43°42,85’N	15°27,40’E	48.779
55.	Prišnjak V. (Crnikovac)	Prišnjak V.	43°44,30’N	15°24,45’E	91.812
56.	Prišnjak M.	–	43°44,20’N	15°24,65’E	6.464
57.	Purara M.	Hrid Klint	43°41,60’N	15°26,90’E	2.288
58.	Purara V.	Purara	43°41,85’N	15°26,50’E	24.423
59.	Rašip	Rašip V.	43°46,70’N	15°18,60’E	246.069
60.	Rašip M.	–	43°47,35’N	15°17,75’E	154.559
61.	Rašipić	–	43°47,05’N	15°18,20’E	10.872
62.	Samograd	–	43°41,30’N	15°33,65’E	44.894
63.	Sika Ravna	–	43°44,80’N	15°25,80’E	40.210
64.	Sikica D.	Bubuljaš V.	43°47,95’N	15°17,30’E	5.710
65.	Sikica G.	Bubuljaš M.	43°48,05’N	15°17,55’E	3.585
66.	Sikica Plitka	Bisagica	43°48,20’N	15°17,70’E	2.594
67.	Skrižanja M.	Skrižanj M.	43°42,10’N	15°31,40’E	12.694
68.	Skrižanja V.	Skrižanj V.	43°41,95’N	15°31,70’E	71.701
69.	Smokica M.	Smokvica M.	43°43,45’N	15°29,50’E	9.285
70.	Smokica V.	Smokvica V.	43°43,70’N	15°28,80’E	1.054.430
71.	Smokvenjak	–	43°51,00’N	15°14,60’E	79.108
72.	Strižnjak	–	43°49,15’N	15°17,10’E	26.778
73.	Sušica	–	43°49,70’N	15°15,35’E	58.431
74.	Svršata	Svršata Vela	43°51,65’N	15°16,85’E	270.089
75.	Svršata Mala	–	43°51,55’N	15°17,50’E	15.159
76.	Šilo	Šilo Velo	43°51,30’N	15°14,05’E	676.758
77.	Škanj Mali	Hrid Škanj	43°45,35’N	15°21,35’E	683
78.	Škanj V.	Hrid Škanj	43°45,35’N	15°21,25’E	2.015
79.	Škuj	Škulj	43°43,30’N	15°27,60’E	881.017
80.	Tovarnjak (V. Prišnjak)	Prišnjak V.	43°50,30’N	15°14,70’E	23.841
81.	Vesejuh	Veseljuh	43°45,90’N	15°22,20’E	14.888
82.	Vodenjak	–	43°43,75’N	15°24,20’E	80.964
83.	Vodenjak (Prduša M.)	Prduša M.	43°42,60’N	15°27,40’E	25.333
84.	Vodenjak M. (Žakanac)	Žakanac	43°43,30’N	15°25,90’E	7.343
85.	Volić Hr.	–	43°42,10’N	15°26,10’E	950
86.	Vrtlić	–	43°41,60’N	15°33,00’E	13.525
87.	Zornik	–	43°51,20’N	15°14,50’E	6.635
88.	Žakan Kameni	–	43°43,15’N	15°26,60’E	320.008
89.	Žakan Ravni	–	43°43,65’N	15°26,35’E	301.058

Ukupna površina: 49.667.648

	Naziv otoka	površina (m2)
		površina (m2)
1.	Aba V.	383.042
2.	Arapovac	9.918
3.	Babina Guzica	11.176
4.	Balun	49.553
5.	Bisaga	92.237
6.	Bisaga	6.084
7.	Blitvica	5.329
8.	Borovnik	273.219
9.	Crnikovac	20.691
10.	Desetinjak	2.324
11.	Desetinjak D.	1.260
12.	Desetinjak G.	1.210
13.	Dragunarica M.	50
14.	Dragunarica V.	17.344
15.	Garmenjak	131.858
16.	Golić	10.275
17.	Gominjak	253.298
18.	Grego	50.204
19	Gustac	284.502
20.	Gustac	284.450
21.	Janjčar	59.309
22.	Kalafatin	77
23.	Kalafatin (Hrid Kamičić)	844
24.	Kalafatin D.	72
25.	Kalafatin od Gustaca (Hrid Gizela)	26
26.	Kalafatin od Piškere	41
27.	Kalafatin od Ropotnice	4
28.	Kasela	342.384
29.	Kaselica	2.469
30.	Kolobučar	110.003
31.	Koritnjak	116.600
32.	Kornat	32.463.820
33.	Kurba	1.736.793
34.	Lavsa	1.756.113
35.	Levrnaka	1.833.883
36.	Lučmarinjak	100.503
37.	Lunga	617.814
38.	Mana	395.627
39.	Maslinjak	65.363
40	Mrtenjak	97.928
41.	Mrtvac	48.875
42.	Obručan M.	4.618
43.	Obručan V.	96.552
44.	Okjuč	358.291
45.	Opuh Južni	7.175
46.	Opuh Kameni	9.290
47.	Opuh Vodeni	6.766
48.	Opuh Zmorašnji	13.625
49.	Oršjak (Krpejina)	13.449
50.	Panitula M.	30.699
51.	Panitula V.	147.762
52.	Piškera (Jadra)	2.668.046
53.	Plescina	39.846
54.	Prduša	48.779
55.	Prišnjak V. (Crnikovac)	91.812
56.	Prišnjak M.	6.464
57.	Purara M.	2.288
58.	Purara V.	24.423
59.	Rašip	246.069
60.	Rašip M.	154.559
61.	Rašipić	10.872
62.	Samograd	44.894
63.	Sika Ravna	40.210
64.	Sikica D.	5.710
65.	Sikica G.	3.585
66.	Sikica Plitka	2.594
67.	Skrižanja M.	12.694
68.	Skrižanja V.	71.701
69.	Smokica M.	9.285
70.	Smokica V.	1.054.430
71.	Smokvenjak	79.108
72.	Strižnjak	26.778
73.	Sušica	58.431
74.	Svršata	270.089
75.	Svršata Mala	15.159
76.	Šilo	676.758
77.	Škanj Mali	683
78.	Škanj V.	2.015
79.	Škuj	881.017
80.	Tovarnjak (V. Prišnjak)	23.841
81.	Vesejuh	14.888
82.	Vodenjak	80.964
83.	Vodenjak (Prduša M.)	25.333
84.	Vodenjak M. (Žakanac)	7.343
85.	Volić Hr.	950
86.	Vrtlić	13.525
87.	Zornik	6.635
88.	Žakan Kameni	320.008
89.	Žakan Ravni	301.058

Klimatski uvjeti

Sunce u Kornatima sja između 2600 i 2700 sati godišnje. Zimi je dnevno osunčavanje oko 4 sata, a ljeti oko 11 sati. Ultraljubičasto zračenje u Kornatima iznosi svega oko 5 % ukupnog zračenja.

Sukladno dosadašnjim istraživanjima, Kornatsko je otočje u meteorološkom smislu smješteno između dva različita područja: sjevernog Jadrana koji je u proljeće i jesen više pod utjecajem Genovskih ciklona i južnog Jadrana koji je ljeti trajnije zahvaćen subtropskim pojasom visokog atmosferskog tlaka. Zbog relativno male površine i nevelike nadmorske visine, klima je na cijelom području Kornata gotovo potpuno izjednačena. Zbog oskudne kopnene vegetacije, rosa je obično obilna i donekle nadomješta kišu. Prema Koeppenovoj podjeli, Kornati imaju klimu masline, Csa (umjereno topla kišna klima sa suhim i vrućim ljetom i najviše kiše u jesen).

Temperatura zraka

Temperatura koleba od prosječnih 8°C u veljači do prosječnih 25°C u srpnju i kolovozu, odnosno godišnje prosječno oko 16°C. Najviša zabilježena maksimalna temperatura zraka na meteorološkoj postaji V. Sestrica u Kornatima iznosila je 36,4°C, a najniža minimalna -3,8°C. Čak 270 dana u godini toplije je od 10°C. Hladnih dana (temperatura niža od 0°C) u godini ima prosječno 4,2. Topli dani (najviša temperatura zraka barem 25°C) traju 90 dana godišnje (počinju u svibnju i traju do listopada), dok vrućih dana (najviša temperatura barem 30°C) ima oko 40, a traju od svibnja do rujna (najviše ih je u kolovozu = 16,9).

Povijest Nacionalnog parka Kornati

1965. Prvi pisani prijedlog za proglašenje Nacionalnog parka Kornati (Sven Kulušić: Kornatska otočna skupina, Geografski glasnik, 27, 215-245, Zagreb, 1965.): “… Kornatska otočna skupina u modernom turizmu predstavljati će neocjenjivu nacionalnu vrijednost samo pod uvjetom da ostane onakva kakva je bila prije nekoliko godina: lijepa, netaknuta i nenarušena slika prošlosti, spomenik ljudskog rada i svjedok teške borbe za život. U kolikoj mjeri je to ostvarivo, to je pitanje na koje može pružiti odgovor samo zajednica, ne isključujući mogućnost stvaranja nacionalnog parka. …”

1967. Izvršno vijeće Sabora SR Hrvatske donijelo Odluku o proglašenju Kornatskog otočja (sva četiri otočna niza) i jugoistočnog dijela Dugog otoka sa zaljevom Telašćica rezervatom prirodnih predjela u smislu članaka 20. i 22. Zakona o zaštiti prirode (Odluka br. 3178/2-238-1967 od 30. lipnja 1967. godine, “Narodne novine”, br. 31/67). Tom Odlukom Kornati su stavljeni u jedan od najblažih oblika zaštite koji nije predviđao organizaciju vlastite uprave rezervata.

1976. Izrađen elaborat u smislu prijedloga za raspravu novog Prostornog plana područja posebne namjene, tj. prijedlog za proglašenje Kornatskog otočja i jugoistočnog dijela Dugog otoka nacionalnim parkom.

1980. Sabor SR Hrvatske proglasio Zakon o Nacionalnom parku Kornati (“Narodne novine”, br. 31/80), koji je stupio na snagu 13. kolovoza 1980. godine. Nacionalni park Kornati obuhvatio je tzv. Donje Kornate (Kornatski i Piškerski otočni niz) i jugoistočni kraj Dugog otoka sa zaljevom Telašćica.

1981. Osnovana Uprava dijela Nacionalnog parka Kornati u Općini Šibenik.

1982. Osnovana Uprava dijela Nacionalnog parka Kornati u Općini Zadar.

1983. Između Skupštine Općine Šibenik i Skupštine Općine Zadar zaključen Samoupravni sporazum o zajedničkom unapređenju, čuvanju i zaštiti Nacionalnog parka Kornati.

1985. U mjesecu travnju, nakon neusuglašavanja stavova SO Šibenik i SO Zadar oko upravljanja Nacionalnim parkom Kornati, Skupština Zajednica Općina Split donijela Odluku o osnivanju Radne organizacije Nacionalni park Kornati u osnivanju (“Službeni glasnik Zajednice općina Split”, br. 3/85) o kojoj u rujnu iste godine Okružni sud u Splitu donosi rješenje o registraciji.

1986. U mjesecu svibnju, sudskim rješenjem okončan likvidacijski postupak ranijih dviju Uprava dijela NP Kornati.

1986. U mjesecu srpnju objavljena Odluka o unutrašnjem redu u Nacionalnom parku Kornati (“Službeni vjesnik općina Drniš, Knin i Šibenik”, br. 20/86).

1988. Zbog divergentnih pristupa gospodarenju parkom od strane tadašnjih dviju općina na čijem se teritoriju park prostirao, u mjesecu travnju donesen Zakon o izmjenama Zakona o Nacionalnom parku Kornati (“Narodne novine”, br. 14/88), kojim se sjeverozapadni dio dotadašnjeg NP Kornati izdvaja do granica tadašnjih općina i proglašava Parkom prirode Telašćica, a veći dio dotadašnjeg NP Kornati koji se nalazio u tadašnjoj Općini Šibenik, zadržao je status i naziv Nacionalni park Kornati (223,75 km2 s 91 otokom, otočićem i hridi).

1990. Donesena Odluka o donošenju Prostornog plana Nacionalnog parka Kornati (“Narodne novine”, br. 2/90) po Saboru SRH na sjednici Vijeća udruženog rada (11. 01. 1990.), odnosno Vijeća općina (27. 12. 1989.).

1994. Hrvatski sabor donio Zakon o zaštiti prirode (“N.N.”, br. 30/94 i 72/94).

1996. Donesen Pravilnik o unutarnjem redu u Nacionalnom parku Kornati (“Narodne novine”, br. 38/96).

1997. Proglašen Zakon o izmjeni Zakona o Nacionalnom parku Kornati (“Narodne novine”, br. 13/97), čime su se donekle promijenile granice parka, pa je park zauzeo oko 217 km2 i uključio ukupno 89 otoka, otočića i hridi.

2003. Hrvatski sabor donio novi Prostorni plan NP. Kornati (“N.N.”, br. 118/03).

2003. Hrvatski sabor donio novi Zakon o zaštiti prirode (“N.N.”, br. 162/03).

2005. Hrvatski sabor donio novi Zakon o zaštiti prirode (“N.N.”, br. 70/05).

2008. Hrvatski sabor donio Izmjene i dopune Zakona o zaštiti prirode (“N.N.”, br. 139/08).

2010. Donesen novi Pravilnik o unutarnjem redu u Nacionalnom parku Kornati koji stupa na snagu 1. siječnja 2011. godine („N.N.”, br. 141/10).

2011. Donesene Izmjene i dopune Pravilnika o unutarnjem redu u Nacionalnom parku Kornati („N.N”., br. 53/11).

2011. Hrvatski sabor donio Izmjene i dopune Zakona o zaštiti prirode (“N.N.”, br. 57/11).