Prijava NP Kornati i PP Telascica za Listu svjetske prirodne bastine UNESCO-a (tentativna lista)

DRZAVA CLANICA: HRVATSKA
DATUM PRIJAVE: 25. sijecanj 2007.

Prijavu pripremili:

OPIS
Kornatsko otocje, zasebna je otocna skupina u sredisnjem dijelu hrvatskog dijela Jadranskog mora, rasprostire se na povrsini od oko 320 km2 i ukljucuje oko 150 otoka, otocica i hridi. Ovaj najrazvedeniji otocni sklop u Jadranskom moru, obuhvaca cak 12 % svih otoka hrvatskog Jadrana, na tek 1 % ukupne povrsine hrvatskog teritorijalnog mora. U neposrednom susjedstvu na sjeverozapadu od Kornatskog otocja, nalazi se Dugi otok sa svojim dubokim zaljevom Telascicom, koji zajedno cine jedinstvenu prirodnu i kulturnu cjelinu.

Nacionalni park "Kornati" je proglasen 1980. godine i obuhvaca veci dio kornatske otocne skupine. Park ima povrsinu od 218 km2 i ukljucuje ukupno 89 otoka, otocica i grebena. Otoci zauzimaju manje od 1 ukupne povrsine parka (nesto manje od 50 km2), pa stoga u njemu dominira morski prostor. Prosjecna povrsina otoka u NP "Kornati" iznosi oko 0,5 km2. Ako se izuzme otok Kornat kao najveci otok u arhipelagu povrsine 32,5 km2, tada prosjecna povrsina otoka u parku iznosi manje od 0,2 km2. Ukupna duljina obalne crte svih otoka iznosi 238 km. Najvisa kota je vrh Metlina na otoku Kornatu (237 m), a najdublja tocka u moru uz otoke nalazi se kod otocica Purare (125 m).

Park prirode "Telascica" obuhvaca krajnji jugoistocni dio Dugog otoka sa zaljevom Telascicom i pripadajucim otocicima i hridima (15 otocica i 4 hridi). Park ima povrsinu od 70,50 km2, od cega 25,95 km2 pripada kopnu (37 %), a 44,55 km2 morskoj povrsini. (63 %). Zaljev Telascica je duljine 9,1 km i sirine od 160 m do 1800 m, s ukupnom duljinom obalne crte od 68,78 km. Na Dugom otoku u podrucju parka nalazi se slano jezero Mir povrsine 0,23 km2, koje predstavlja jedan od znacajnijih fenomena ovoga prostora.

Prema Koeppenovoj podjeli, podrucje ima klimu masline (Cs'a): umjereno topla kisna klima sa suhim i vrucim ljetom i najvise oborina-kise u jesen. Zbog oskudne kopnene vegetacije, rosa je obicno obilna i donekle nadomjesta kisu. Temperatura zraka koleba od prosjecnih 8°C u veljaci do prosjecnih 25°C u srpnju i kolovozu (godisnji prosjek iznosi oko 16°C). Naoblaka je malena: u cijeloj godini vedrih dana ima dvostruko vise nego oblacnih (151:74). Medjutim, zanimljivo je da gotovo svakog oblacnog dana pada kisa. Glavni kisni maksimum pada u listopad (u ostalim dijelovima Hrvatske to je studeni). Prevladavaju vjetrovi jakosti 1 do 3 bofora (u 70 % slucajeva), s tim da dominira pomicanje zracnih masa od mora prema kopnu. Sunce sja izmedju 2600 i 2700 sati godisnje, a ultraljubicasto zracenje iznosi svega oko 5 % ukupnog zracenja.

Fenomen "krsa", kao jedan od najvrjednijih prirodnih resursa hrvatskog prostora uopce, karakterizira i ovaj prostor. U kornatskim i dugootockim karbonatnim stijenama (plitkomorski vapnenci i dolomiti kredne starosti), koje su - s duzim ili kracim prekidima - vec 65 milijuna godina izlozene atmosferskom utjecaju i intenzivnim procesima okrsavanja, mozemo naci gotovo sve krske oblike kao i u ostalim dijelovima hrvatskog krskog prostora (spilje, jame, skrape, doline i druge).

Jedan od najpoznatijih fenomena u Nacionalnom parku "Kornati" i Parku prirode "Telascica" jesu "krune" ili "stene" kako ih lokalno stanovnistvo naziva, odnosno strme litice na jugozapadnim kopnenim rubovima obaju parkova. Radi se o tektonskom strmcu – rasjednoj plohi koja je nastala zbog pomicanja Africke tektonske ploce prema sjeveru i njenog podvlacenja (subdukcije) pod Euroazijsku plocu. Na nekim se mjestima ove litice okomito spustaju i preko 90 metara u morske dubine. Najvisa litica u Nacionalnom parku "Kornati" je visoka 82 m, dok u Parku prirode "Telascica" ide cak do 161 m iznad razine mora.
Slano jezero Mir u Parku prirode "Telascica" potopljena je krska depresija kamenitog i muljevito-pjeskovitog dna. More je u jezeru Mir slanije je od okolnog mora.

Vaskularna flora (papratnjace, golosjemenjace i kritosjemenjace) Kornatskog arhipelaga cini 537 taksona, sto iznosi oko 10% od ukupnog broja taksona vaskularne flore zabiljezenih na podrucju Hrvatske. Procjenjuje se da u podrucju Kornatskog otocja egzistira oko 700 - 800 biljnih svojti–taksona. U Parku prirode "Telascica" do sada je utvrdjeno preko 400 svojti koje pripadaju vaskularnoj flori.
U vegetacijsko-fitogeografskom smislu, cijelo podrucje pripada eumediteranskoj vegetacijskoj zoni mediteransko-litoralnog pojasa mediteranske regije, a fitogeografski pripada istocnojadranskom sektoru jadranske provincije. Osnovicu klimazonalne sumske vegetacije cini zajednica Myrto-Quercetum ilicis, vegetaciju stijenjaca zajednica Phagnalo-Centaureetum ragusinae, a priobalnih grebenjaca zajednica Plantagini-Limonietum cancellati. Veci otoci su obrasli pasnjackom vegetacijom, koja je izrazito siromasna brojem vrsta.

Relativno siromastvo kopnene faune (i po broju vrsta i po broju jedinki), neprijeporno je rezultat oskudnog vegetacijskog pokrivaca, odnosno prisutstva i aktivnosti covjeka. Jedina zvijer koja zivi u podrucju Nacionalnog parka "Kornati" jest kuna bjelica (Martes foina). Ptice su brojne (do sada je zabiljezeno 79 vrsta), medju kojima se isticu galeb klaukavac (Larus cachinnans), morski vranac (Phalacrocorax aristotelis), sova usara (Bubo bubo), eleonorin sokol (Falco eleonorae), sivi sokol (Falco peregrinus), krski sokol (Falco biarmicus), vjetrusa (Falco tinnunculus) i druge. U cijelom prostoru zabiljezeno je osam vrsta sismisa. Najbrojnija je kolonija u Telascici, u spilji s ulazom na strmcu gdje obitava oko 2.000 jedinki ridjeg sismisa (Myotis emarginiatus) i oko 1.000 jedinki velikog potkovnjaka (Rhinolophus ferrumequinum).

Morsku pridnenu floru-bentosku floru (do sada) cine 352 svojte, sto iznosi oko 52% od ukupnog broja zabiljezenih bentoskih svojti u Jadranu, 682 svojte alga i 3 vrste morskih cvjetnica. Brojem prevladavaju svojte iz odjeljka crvenih algi (Rhodophyta) s 225 svojti, zatim slijede svojte iz odjeljka smedjih algi (Phaeophyta) sa 75 svojti i iz odjeljka zelenih algi (Chlorophyta) s 52 svojte. Ovaj odnos broja svojti izmedju crvenih i smedjih algi (R/P kolicnik) pokazuje da bentoska flora ima umjereno suptropska obiljezja. Livade morske cvjetnice Posidonia oceanica zauzimaju znacajne povrsine morskog dna u podrucju Nacionalnog parka "Kornati".

Prema dosadasnjim istrazivanjima morskih ekosustava, utvrdjeno je preko 850 svojti makro i meiofaune. U usporedbi s drugim podrucjima Jadrana i Sredozemlja, realna je pretpostavka da u akvatoriju zivi barem 2500 do 3000 svojti bentoske i pelagicke faune. Najatraktivniji stanovnik morskog dijela ovoga prostora je dobri dupin (Tursiops truncatus). I morske kornjace - glavate zelve (Caretta caretta) povremeno dolaze u potrazi za hranom.

Covjek je u Kornatima i na Dugom otoku prisutan od davnina (dokazano od paleolitika). Ipak, prva potvrdjena kolonizacija se biljezi u vrijeme Ilira (prije 4 do 7 tisuca godina). Male cetverokutne nastambe, gradine i gomile, svjedoce o znacajnoj naseljenosti otocja u pretpovijesno doba. Stocarstvo je bila glavna djelatnost, ali je i ribarstvo imalo znacajnu ulogu u zivotu tadasnjih stanovnika. Od tada do danas moguce je vise ili manje kontinuirano pratiti tragove razlicitih kultura u ovim prostorima (anticki rimljani, bizantinci, mlecani, hrvati).

Danas je u Nacionalnom parku "Kornati" registrirano 620 vlasnika nekretnina, od cega je samo njih 24 prijavilo prebivaliste u podrucju parka. Osnovna gospodarska aktivnost na citavom podrucju je tradicionalno maslinarstvo i ekstenzivno ovcarstvo. U Parku prirode "Telascica" postoji jos i vinogradarstvo, te u manjoj mjeri i ribarstvo. U novije vrijeme turizam zauzima sve istaknutije mjesto.

OPRAVDANOST

Kriteriji:

Tri su osnovna razloga zbog kojih je Republika Hrvatska proglasila Nacionalni park "Kornati" i Park prirode "Telascica":

Kriterij (vii):

Estetska vrijednost podrucja se prvenstveno odnosi na nezaboravne poglede s nekog od brojnih kornatskih i dugootockih vidikovaca. Veliki broj malih kornatskih otocica razasutih po intenzivnoj modrini Jadranskog mora, razvedeni zaljev Telascice duboko uvucen u Dugi otok, dojmljive litice okrenute prema otvorenom moru i guste borove sume u zaljevu Telascica koje dopiru do mora, samo su neke od prirodnih ljepota ovoga podrucja. Boja kopna se mijenja ovisno o godisnjem dobu: zelena i ljubicasta u proljece, zuta u ljeto, zelena i zuta u jesen, bijela i siva zimi. Kornate i zaljev Telascicu cesto opisuju kao "labirint kopna u moru i mora u kopnu". George Bernard Shaw je svojedobno napisao: "On the last day of the Creation, God desired to crown His work and thus created Kornati Islands out of tears, stars and breath!" Poimanje ljepote u pravilu je subjektivno, ali u slucaju "Kornati i Telascica" postignut je opci konsenzus.

Kriterij (viii):

Geomorfoloske osobitosti podrucja ogledaju se prije svega u izrazito razvedenoj obalnoj crti. U Nacionalnom parku "Kornati" na duljini od 35 km i sirini oko 5 km rasteglo se cak 238 km obalne crte. S ovakvom obalnom crtom, Kornati se svrstavaju u najguscu i najrazvedeniju otocnu skupinu Sredozemnog mora.

Impresivne "krune" ili "stene" (strmci ili litice na vanjskom otocnom nizu) kao jedan od najmarkantnijih fenomena parka, produkt su kretanja Africke tektonske ploce i njene subdukcije (podvlacenja) pod Euroazijsku tektonsku plocu. U svjetlu tektonike ploca, ovi strmci predstavljaju paraklazu reversnog rasjeda regionalnog znacaja, koji se pruza od Istarskog poluotoka (sjeverni Jadran) do srednjedalmatinskih otoka (srednji Jadran). Paraklaza je neprekinuta duz cijelog podrucja Nacionalnog parka "Kornati" i Parka prirode "Telascica" (pruza se i nad morem i pod morem).

Podmorje u sebi krije brojne krske oblike (spilje, jame, ponore, doline, ponikve i drugo.), koji su nastali u potpuno kopnenim uvjetima tijekom geoloske proslosti, a koje je u posljednjih 10-tak tisuca godina prekrilo more "skokom" od preko 120 metara (holocenska transgresija). Danas  u tim, nekada kopnenim stanistima, sada zive najrazlicitiji morski organizmi.

Za Park prirode "Telascica" vrlo je znacajno jezero Mir na Dugom otoku. To je morem potopljena krska depresija, velicine 900 x 300 m i dubine do 6 m, cija je voda slanija od okolnog mora.

Kriterij (x):

Podmorje Nacionalnog parka "Kornati" i Parka prirode "Telascica" karakteriziraju bogate biocenoze morskog dna. Prednjace dobro razvijene i rasprostranjene livade najdugovjecnijeg organizma Sredozemnog mora: morske cvjetnice (Posidonia oceanica). Ova morska cvjetnica prekriva znacajne povrsine na morskom dnu u Nacionalnom parku "Kornati", a vaznost tih podrucja ogleda se u mnogim aspektima: ocuvanje bioraznolikosti (livade posidonije su bioloski najbogatije zajednice u Sredozemnom moru), sprijecavanje erozije morskog dna i dr.. Livade posidonije su, zbog svog znacaja, uvrstene i u Europski projekt Natura 2000. Ovdje treba spomenuti i nalaz dubokomorske mesojedne spuzve Asbestopluma hypogea na dubini od svega 24 m u dnu poluspilje na otocicu Garmenjak Veli u Parku prirode "Telascica", sto je drugi takav nalaz u svijetu.

Autenticnost i integritet:

Iako je covjek u Kornatskom arhipelagu i zaljevu Telascica prisutan vec vise tisuca godina, ravnoteza koja je uspostavljena na samom pocetku, odrzala se u gotovo neizmijenjenom obliku do danas. Kornatski arhipelag i zaljev Telascica su kroz povijest uvijek funkcionirali kao vise ili manje samoodrziva cjelina, kako za prirodu tako i za covjeka. Ekstenzivno ovcarstvo i tradicionalna poljoprivreda (uglavnom maslinarstvo i vinogradarstvo) nisu znacajnije poremetili prostor i postojece prirodne procese.

Godine 1980. veci dio Kornatskog arhipelaga i jugoistocni dio Dugog otoka sa zaljevom Telascicom proglasen je nacionalnim parkom ("Narodne novine", br. 13/80). Godine 1988. zaljev Telascica s pripadajucim podrucjem izdvojio se iz Nacionalnog parka "Kornati" i formirao zasebno zasticeno podrucje s nesto blazim oblikom zastite: Park prirode "Telascica" ("Narodne novine", br. 14/88).

Unutar Nacionalnog parka "Kornati", pored zastite primjerene kategoriji "nacionalni park", postoje i cetiri "zone stroge zastite" koje su u potpunosti prepustene prirodi na upravljanje (zabranjeno je bilo kakvo posjecivanje, osim u slucaju posebno odobrenih znanstvenih istrazivanja).

Za Nacionalni park "Kornati" i Park prirode "Telascica" vrijede posebne zakonske norme, cime se jamci ocuvanje, autenticnost i cjelovitost prostora:

Vlada Republike Hrvatske je osnovala Javnu ustanovu "Nacionalni park Kornati" sa sjedistem u Murteru, i Javnu ustanovu "Park prirode Telascica" sa sjedistem u Salima, cija je zadaca zastita, ocuvanje, odrzavanje i promicanje ovih zasticenih podrucja.

Nacionalni park "Kornati" i Park prirode "Telascica" svojim prostornim obuhvatom zahvacaju sve elemente i fenomene koji ova podrucja cine jedinstvenim i vrijednim (krajobrazne ljepote, geomorfoloske znacajke i bogate biocenoze mora).

Usporedba s ostalim slicnim podrucjima:

S obzirom na obiljezja lokaliteta s Popisa svjetske bastine u Sredozemlju, moze se zakljuciti da cjelina Kornatskog otocja i zaljeva Telascice po svojim karakteristikama predstavlja jedinstveno podrucje.

Geomorfoloska osobitost proizlazi iz cinjenice da ovaj arhipelag predstavlja najguscu otocnu skupinu u Sredozemlju; na povrsini od oko 320 km2 nalazi se oko 150 otoka, otocica i hridi. Kao posljedica tektonskih gibanja i subdukcije Africke tektonske ploce pod Euroazijsku, nastali su obalni strmci – litice ("krune" ili "stene" kako ih domaci stanovnici zovu). U morfoloskom pogledu to je jedno od jedinstvenih obiljezja ovoga prostora, a proteze se – kako nad, tako i pod morem – duz cijelog Nacionalnog parka "Kornati" i Parka prirode "Telascica". Od bogatstva i raznolikosti krskih pojava na kopnu i u moru treba istaknuti potopljenu krsku depresiju, danasnje jezero Mir, u Parku prirode "Telascica".

Geomorfoloska raznolikost morskog dna (dubina, nagib, spilje itd.) predstavlja veliku sarolikost zivotnih uvjeta, pa se stoga u podmorju razvijaju vrlo razlicite i bogate morske zajednice, posebno one pridnene. Tako je zajednica morske cvjetnice Posidonia oceanica, koja je u Sredozemlju na mnogim mjestima nestala, u podmorju Kornatskog arhipelaga jos uvijek vrlo dobro razvijena i zastupljena. Rasprostire se na velikom dijelu plitkih pomicnih dna Nacionalnog parka Kornati. Koraligenske biocenoze dobro su razvijene, posebno na zasjenjenim mjestima tvoreci koraligenske trotoare. Riblja su naselja takodjer bogata, pa je ovo podrucje do proglasenja zastite slovilo kao jedno od najbogatijih u ovom dijelu Jadrana. Danas se ribolov obavlja na vrlo restriktivan nacin. Jedinstvenost podrucja se ocituje i u iznimnoj ljepoti prirodnog krajobraza arhipelaga, cijoj izrazajnosti doprinosi kontrast plavetnila mora i kopna kojeg cine karbonatne stijene (plitkomorski vapnenci i dolomiti kredne starosti) pokrivene oskudnom eumediteranskom vegetacijom.

Uspostavom zasticenih podrucja Nacionalnog parka "Kornati" i Parka prirode "Telascica", te donosenjem prostornih planova kojima se stite njihove prirodne i kulturne vrijednosti, podrucje je sacuvano u svom izvornom stanju, te se u odnosu na druge zasticene otocne  skupine, zbog male izgradjenosti, istice po svojoj prirodnosti.

>> whc.unesco.org/en/tentativelists/5106/